Metodologija znanstvenog rada
Šifra: 88109
ECTS: 1.0
Nositelji: dr. sc. Aleksandar Jakir , prof.
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Metodičke vježbe 15
Predavanja 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Organizacija vlastite vrhovne uprave u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1848.-1850.: Prvi hrvatski građanski sabor 1848. god.; Bansko vijeće: osnutak, struktura, status. Struktura i položaj javne uprave nakon oktroiranog ustava iz 1849. god. Nadležnost ministarstva unutarnjih poslova i ostalih bečkih ministarstava te njihovih organa u Hrvatskoj i Slavoniji. Apsolutistički upravni aparat 1854.-1861. god. Privremena državna uprava 1861.-1869.: Listopadska diploma i formiranje Hrvatskoga dvorskog dikasterija; Veljački patent i novi upravni ustroj u Hrvatskoj i Slavoniji na njegovu temelju. Uređenje Vojne krajine: od ukidanja kantonalnoga sustava 1800. do završnog oblika uređenja Vojne krajine 1850.-1871. god. Organizacija državne uprave i pravosuđa u Dalmaciji i Istri do 1861. god. Pozadina Austro-ugarske nagodbe 1867. god. Rijeka, njezin status i njezina uprava do Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. god.
Literatura:
  1. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985; V. Maštrović, Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX. stoljeću, Zagreb, 1959. I. Perić, Dalmatinski sabor, 1861.-1912. (1918.), Zadar, 1978; Rijeka, Zbornik radova, Zagreb 1953; B. Stulli, Istarsko okružje 1825.-1860., Pazin ? Rijeka, 1984; M. Valentić, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom, 1849.-1881., Zagreb, 1981.
4. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Povijest (nastavnički smjer)
Termini konzultacija:

Poštovane kolegice i kolege,

 

podsjećam na svoje korisničko ime na platformi Google Meet (ffst-ajakir) gdje se, nadam se, vidimo i čujemo za pola sata.

 

Koristim priliku da Vam skrenem pozornost i na činjenicu (što je i zaključak diplomskog rada Josipa Dročića na temu "Metode povijesne znanosti", o kojemu sam prošli put govorio i koji ćete lako naći na webu, da se

- povijesna znanost u svojim istraţivanjima uglavnom koristi opće metode znanstvenog rada te da

- povijesna znanost nema mnogo svojih vlastitih metoda, nego ih uglavnom „posuđuje“ od drugih znanosti.

Svaka je znanost proces koji se konstantno odvija kroz znanstveno-istraţivački rad. Kako se mijenja znanost, tako se mijenjaju i kategorizacije. One nisu stalne i zadane, aksiomi ili temeljne istine, one su jednostavno misaone konstrukcije koje su privremene i promjenjive, prilagodljive novim okolnostima znanstvenog rada i novim znanostima i znanstvenim otkrićima. Kako bi se mogli znanstveno analizirati rezultati historiografije potrebno je dobro poznavati određene povijesne procese, te razvoj povijesne znanosti u cjelini..

Kritičkom analizom znanstvenih rezultata, problema i metoda povijesnoj znanosti se osigurava obilježje znanstvenosti. Povijesna znanost se u konačnici mora držati svojih trajnih vrijednosti, stručnosti i odgovornosti znanstvenika istraţivača, te primjeni primjerenih metoda u svom predmetu istraţivanja.

Objavljeno: 18. 3. 2020. u 12:47
Aleksandar Jakir
Popis obavijesti
Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja