021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

Sociologija znanosti

Šifra: 131154
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Vlaho Kovačević
Izvođači: Krunoslav Malenica - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Definiranje predmeta sociologije znanosti (nastanak i razvoj, pristupi, osnovni pojmovi, mjesto u društvenoj strukturi) i objašnjenje šireg društvenog konteksta znanosti i njezine funkcije u društvu. Očekivani ishodi učenja odnose se na sposobnost procjene i razumijevanja odnosa između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti i utjecaja koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. Posebice se naglašavaju temeljni elementi društvene strukture znanosti: znanstvenik, znanstvena djelatnost, odnosi i grupe u znanosti, znanstvene institucije i društvene tvorevine. U kolegiju se posebna pozornost pridaje povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i oblika spoznaje a oni pokazuju kako internistički ili kognitivni pristupi znanosti nisu dovoljni i da je neophodno uzeti u obzir interakciju društvenih i znanstvenih faktora u određenom povijesnom vremenu. Sociologija znanosti odatle kritičko propitkuje ideju znanosti i njezin razvoj samo po svojim unutarnjim zakonima za čije su ostvarivanje društvene okolnosti sporedne i nebitne.
Literatura:
Preporučena literatura:
  1. Obavezna
    1. Bucchi, Massimiano. (2004). Science in Society. An introduction to Social Studies of Science, London: Routledge (prvo i sedmo poglavlje).
    2. Ben, David. (1986). Uloga znanstvenika u društvu. Izdavač: Zagreb: Školska knjiga.
    3. Bjelajac, Slobodan. (2003). Znanost i društvo, Split: Skripta za studente fizike-informatike, matematike-fizike, fizike-tehničke kulture i informatike-tehničke kulture.
    4. Sal Restivo. (1994). Science, Society, and Values: toward a sociology of objectivity, London and Toronto: Associated University Presses. (prvo poglavlje).
    Dopunska
    1. Habermas, J. (1986) Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga.
    2. Hagstrom, W. (1974). Competition in science. The American Journal of Sociology 39 (1): 1-18.
    3. Horgan, John. (2001) Kraj znanosti. Zagreb: Jesenski i Turk.
    4. Matić, D. (2001). Ratovi znanosti: pogled unatrag. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
    5. Milić, Vojin. (1977). Nastajanje sociologije nauke, Sociologija 19 (1): 5-67.
    6. Milić, Vojin. (1995). Sociologija nauke: Razvoj, stanje, problemi. Novi Sad: Odsek za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu; Veternik: LDI.
    7. Needham, J. (1984). Kineska znanost i Zapad: velika titracija, Zagreb: Školska knjiga.
    8. Popović, Dragana (2012). Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna, Beograd: Službeni glasnik.
    9. Popović, M. (1988): Problemi društvene strukture. Beograd: Naučna knjiga.
    10. Prpić, Katarina. (1996) Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i socio-kognitivni kontekst. Revija za sociologiju 27(1-2):37-52.
    11. Prpić, Katarina. (2005). Elite znanja u društvu (ne)znanja. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
    12. Skledar, Nikola., Kregar, Josip. (2003). Znanost o društvu, Osnovni pojmovi i razvoj. Zaprešić: Visoka škola.
    13. Škorić, Marko. (2010). Sociologija nauke: mertonovski i konstruktivistički programi. Sremski Karlovci, Novi Sad: izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
    14. Ule, A. (1996) Znanost i realizam. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
3. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija
Termini konzultacija: